NE VJERUJ SVEMU ŠTO MISLIŠ – kako NE pretvoriti svaku situaciju u katastrofu

U filmu Inside Out postoji pet emocija u mladoj djevojci po imenu Riley: Radost, Strah, Ljutnja, Gađenje i Tuga. Ovi likovi rade zajedno na održavanju Riley sretnom, zdravom i sigurnom. Međutim, Tuzi je jako teško biti pozitivna i ona se usredotočuje na negativno. Osim toga, nenamjerno pojačava to negativno mišljenje kognitivnom distorzijom.

Na koje načine kognitivne distorzije utječu na osobe u svakodnevnom životu slikovito je opisala Milković (2019) : „Zamislite jedan jako, jako loš dan. Ustajete loše raspoloženi i mrzovoljni. Napravite kavu i prolijete punu šalicu prije ispijenog prvog gutljaja. Pomislite „Uvijek mi se ovo događa. Nikad ništa ne napravim kako treba.“. Žurite na posao i već mislite „Sigurno ću zakasniti.“. Stižete na posao na vrijeme, ali u posljednji tren. Na hodniku srećete osobu koja vam je nadređena i koja vas kratko pozdravi. Vi mislite „Sigurno sad misli da sam neorganiziran/na i da sve radim u zadnji tren.“. Na sastanku vas se pohvaljuje za nekoliko stvari koje ste uspješno odradili ovaj tjedan, ali vi se usmjeravate na onu jednu koju niste stigli i mislite „Kako sam mogao/la to ne napraviti.“. Nakon posla nije vam ni do čega, a prijateljica vas zove na kavu. Odlazite na tu kavu jer mislite „Moram otići. Ako ne odem, ispast će da nisam uz nju.“

Kognitivne distorzije su netočne misli za koje vjerujemo da su racionalne. Na primjer, Tuga često izražava osjećaj beskorisnosti. Umjesto da sebe potiče da pokuša ponovo, ona kaže: „Zašto se gnjaviti? Ne mogu uspjeti, besmisleno je. ” Ovo je kognitivna distorzija ili, točnije, polarizirano razmišljanje.

Budući da su kognitivne distorzije okosnica negativnog razmišljanja i emocija, terapija kognitivnog ponašanja usredotočena je na pomaganje pacijentima da promijene ove obrasce. Te osobe prvo moraju naučiti prepoznati iskrivljenja, a tek potom mogu ih opovrgnuti ili osporiti. S vremenom će racionalnije razmišljanje zamijeniti ovo negativno mišljenje.

Svi imamo kognitivne distorzije – one su normalan dio naših života, no ukoliko ih imamo previše ili su ekstremne tada mogu postati štetne.

Jadna od najučestalijih kognitivnih distorzija je KATASTROFIZIRANJE gdje jer riječ o naglašavanju problema i predviđanju negativnog ishoda, tj. da će nešto biti strašno i nepodnošljivo i da se s tim nećemo moći nositi (npr. „Ako dobijem otkaz, neću to moći podnijeti“).

Ukoliko naučite preispitivati svoje misli, možete promijeniti veliki broj kognitivnih iskrivljenja pri čemu vam može pomoći set pitanja na koja trebate što detaljnije odgovoriti.

Scroll to Top